<  1  2  3  4  5  6  7  8  9  10  11  >
  Liberalni Forum - Zašto više kapitalizma donosi više ljevice u BiH
Piše: Nihad Hebibović Jahorinska deklaracija koja je objavljena krajem prošle godine već unekoliko je doživjela i negativne i pozitivne kritike, premda šira rasprava o njoj tek treba da počne. Treba odmah reći i to da je Jahorinska deklaracija dobra. Deklarativno! Uostalom od deklaracije kao akta se i ne može više očekivati. Nije to akt koji […]
  Liberalni Forum - Bosna i Hercegovina: građanska ili tronacionalna država?
U svjetlu najnovijih separatističkih težnji u Europi, najave promjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine te najavama novih referenduma u Bosni i Hercegovini, Liberalni forum u ponedjeljak, 30.10.2017. godine sa početkom u 18 sati, organizira debatu na temu “Bosna i Hercegovina: građanska ili tronacionalna država”, koja će se održati u Hotelu Europe u Sarajevu. Cilj debate […]
  Liberalni Forum - “Liberalizam” prvi put na južnoslovenskim jezicima
„Liberalizam“ je čuveno djelo velikog ekonomiste i liberalnog mislioca Ludwiga von Misesa napisano u odbranu slobodnog društva, te jedno od posljednih djela stare liberalne škole iz kojeg možemo mnogo toga naučiti o liberalnoj ideologiji. Ova knjiga već 90 godina smatra se jednim od najvažnijih liberalnih testamenata za slobodarske pokrete širem svijeta. Ipak, o intelektualnoj klimi […]
Piše: Slaviša Tasić Možda je najupornija zabluda o Karlu Marksu to da je on bio ozbiljan, pronicljiv i dalekovid teoretičar, čija se agenda u praksi samo nesrećnim spletom okolnosti izjalovila. Komunizam je propao gde god je u raznim verzijama isproban. Što je verzija bila bliža originalnim knjiškim šemama, to je katastrofa, kao u Kambodži, bila […]
  Tržišno rešenje - Marks kao ekonomista
Autor: Slaviša Tasić
NIN povodom 150 godia Kapitala radi dodatak o Marksu pa su me upitali za misljenje. Ovo je moj prilog objavljen u danasnjem broju:

Možda je najupornija zabluda o Karlu Marksu to da je on bio ozbiljan, pronicljiv i dalekovid teoretičar, čija se agenda u praksi samo nesrećnim spletom okolnosti izjalovila. Komunizam je propao gde god je u raznim verzijama isproban. Što je verzija bila bliža originalnim knjiškim šemama, to je katastrofa, kao u Kambodži, bila veća. Socijalističke privrede koje su udaljile od teoretskih ideala, kao SFRJ, uspevale su da prežive mada ne i da rastu i obogate se poput tržišnih ekonomija toga doba.

Marksovo ekonomsko teoretisanje je i za ondašnje standarde bilo neutemeljeno i proizvoljno. Svoju teoriju on je sazidao na aksiomu da jedino ljudski rad stvara ekonomsku vrednost. Krenuvši od tako pogrešnog ubeđenja, Marks je upitao kako onda može postojati profit za vlasnike kapitala. Stvaraju ga radnici svojim znojem, jer prema aksiomu od kojeg je krenuo i ne može biti drugačije. 
Preduzetnička ideja, organizacija posla i rizik ulaganja kapitala kod Marksa ne postoje, računa se samo uloženi rad. A račun uloženih radnih sati pokazivao je sistemsku prevaru – kapitalisti radnicima ne isplaćuju zasluženu zaradu već jedan deo neopravdano zadržavaju za sebe.

Sva famozna dijalektika svela se, dakle, na kružno rezonovanje: pošto samo rad stvara vrednost, sva vrednost mora pripasti radu. Da je polazna pretpostavka Marksove logike pogrešna bilo je jasno još za vreme njegovog života. Raniji teoretičari jesu nagađali da ekonomsku vrednost stvara samo rad. Ali već od 1870-ih, ubrzo nakon objave prvog toma Kapitala, ekonomisti širom Evrope odbacili su radnu teoriju vrednosti kao duboko pogrešnu i nikada joj se više nisu vratili.

Nasađena na pogrešnom polaznom principu, ni Marksova predviđanja se nisu ostvarila. Radnici nisu bivali sve siromašniji i sukobi rada i kapitala nisu se zaoštravali. Naprotiv, istoričari su pokazali da se položaj radnika osetno poboljšavao još za vreme Marksovog života. Kao u današnjoj Kini, mladi ljudi su širom tadašnje Evrope hrlili sa sela u gradove da bi naporni poljski rad zamenili radom za redovnu i vremenom sve veću platu. Niti je kapitalizam posustao usled dugoročnog pada profitnih stopa kako je Marks prorekao. Profitne stope nikad nisu bile tako visoke kao što su Marks i sledbenici zamišljali, ali do današnjeg dana one niti posebno padaju niti naročito rastu.

Marks je bio čovek koji je čvrsto verovao u svoje ideje i posvetio im čitav svoj život. Neka njegova šira političko-filozofska zapažanja zavređuju pažnju i danas. Tehnološki determinizam koji trvdi da materijalna baza uslovljava društvene odnose – da ručni mlin stvara feudalizam a parni mlin donosi kapitalizam – ponovo je intrigantan u 2017. godini kada se u svetu raspravlja kako nove tehnologije, internet i društvene mreže menjaju politički poredak. Ali baš zbog svoje ideološke posvećenosti Marks i nije bio nikakav ekonomski teoretičar. Iako je voleo da ističe naučnost svojih teorija i nenaučnost tuđih, uvek je prvenstveno bio ideolog revolucionarne levice. Svoj stav o kapitalizmu i komunizmu jasno je obznanio još 1848. kada je kao mladić u svojim kasnim dvadesetim sa Engelsom sastavio Manifest komunističke partije. Sve kasnije detaljno ekonomsko teoretisanje iz Kapitala i drugih spisa nije bilo teorijska osnova komunizma kako su nas u školama i na fakultetima učili, već naknadni pokušaj da se ova radikalna ideologija predstavi naučnom i racionalizuje.  
  Tko je John Galt? - Kako izgleda tržišni fundamentalizam u Hrvatskoj
Dok razni socijalistički ridikuli ne prestaju drobiti o “diktaturi tržišta” i “neoliberalnom fundamentalizmu” u Hrvatskoj, gospodin Hrvoje Merki objasnio je slikovito na svom privatnom Facebook profilu kako to zapravo izgleda, a što su prenijeli i neki mediji: Na slici je prikazana raščlamba prosječne bruto plaće radnika u Hrvatskoj, a iz nje vrlo lako se može […]
   - Tako je govorio Nunuku-whenua
crtica iz povijesti Chathamskog otočja   Chathamsko otočje jedno je od najkasnije naseljenih i najizoliranijih naseljenih mjesta na svijetu. Kako izolirano? Ovako:   Bilo kako bilo, u prvoj polovici 16. stoljeća, u više valova, otočje su naselili budući Moriori, za koje se prije vjerovalo da su porijeklom Polinežani, a danas se vjeruje da su porijeklom Maori […]
  Liberalni Forum - Ludwig von Mises: Liberalizam
Na današnji dan 1973. godine umro je veliki austrijski ekonomist i šampion klasičnog liberalizma Ludwig von Mises. Tim povodom donosimo vam njegov uvod u knjigu Liberalizam iz 1927. u kojem autor, proročanski konstatuje, kako zbog odustajanja od vrijednosti i tekvoina liberalizma tadašnja civilizacija nezaustavljivo srlja u katastrofu. S nastavkom navedenih trendova, deceniju kasnije, svijet će […]
Ernesto Che Guevara (1928-1967), rođeni Argentinac, bio je istaknuti vojni i ekonomski lider tokom Kubanske revolucije. Ovaj zakleti marksist je tiom svoga kratkog života postigao dovoljno da ga dan-danas mladi i stari ljubitelji marksizma i socijalističke revolucije štuju kao heroja. Dao je pogubiti desetine hiljada ljudi, među kojima mnogi čak i nisu bili njegovi vojni […]
  Liberalni Forum - Ludwig von Mises: Psihološki korijeni antiliberalizma
Nakon uspješne crowdfunding kampanje, Liberalni forum u saradnji s portalom Liberal.hr nastavlja s projektom prevođenja i izdavanja čuvenog djela Ludwiga von Misesa “Liberalizam”, koje će se do kraja godine naći na tržištima BiH i Hrvatske. U nastavku vam donosimo odlomak iz knjige u kojem von Mises objašnjava psihološke uzroke antiliberalnog raspoloženja i podrške socijalizmu.   […]
Katalonska regionalna vlada uskoro planira da proglasi nezavisnost. Pri tome, međutim, neće moći da se pozove ni na međunarodno, ni na evropsko pravo. Isto kao što ni Kosovo nije postalo nezavisno pravno, već politički. Pravo naroda na samoopredjeljenje je važan princip međunarodnog prava, ali je to takođe i zaštita teritorijalnog integriteta jedne zemlje. Na prvi […]
  Liberalni Forum - Zašto je BiH potreban liberalizam, a ne socijaldemokratija?
Piše: Danijal Hadžović U srijedu sam u Tuzli zajedno sa Damirom Arsenijevićem, Dženetom Omerdić i Admirom Čavalićem učestvovao u debati na temu “Socijaldemokratija ili liberalizma: U kojoj ideji je spas za BiH”, koju je organizovao naš Liberalni forum. Iako, naravno, jedna debata (koja je trajala gotovo tri sata), nema kapacitet ponuditi odgovore na sva pitanja […]
 U prepunoj dvorani hotela Tehnograd u srijedu, 27. 09. 2017. godine o liberalizmu i socijaldemokratiji, njihovim perspektivama, izazovima, ali i značaju govorili prof. dr. Dženeta Omerdić, koordinatorica projekta iz oblasti europskih integracija, prof. dr. Damir Arsenijević jedan od suosnivača međunarodne platforme Studije Jugoslavije, Admir Čavalić, MA ekonomije i direktor udruženja „Multi“ i Danijal Hadžović, novinar, […]

“stvar sa trgovinskim sporazumima je, a ja bih toliko želio da britanska vlada to razumije, za odvijanje trgovine nije potrebno imati trgovinski sporazum.” William Dartmouth, UKIP MEP.

Video: 

čitaj dalje

  Liberalni Forum - Kako da vratimo naše liberalno ime
Tekst koji slijedi odlomak je iz američkog izdanja predgovora Louis M. Spadara za američko izdanje Misesovog djela Liberalizam. Piše: Louis M. Spadaro Postoje dvije tačke o kojima bih želio napisati kraći komentar. Prva je ona koja se pojavljuje nekoliko puta u knjizi ali u vrlo različitom kontekstima i međusobno toliko udaljenim da njena važnost možda neće […]
  Tko je John Galt? - Kako nas je neoliberalizam gurnuo na europsku periferiju
Još uvijek, od prvog posta na ovom blogu prije više od tri godine, stvari se na salonskoj ljevici nisu promijenile. 🙂 Hrvatski porezni obveznici prošlog tjedna imali su čast financirati tekst stručnjakinje za sva društvena i ekonomska pitanja u zemlji i inozemstvu, drugarice Peović Vuković, koja između redova blamiranja marksističkim floskulama jadikuje nad ekonomskim liberalizmom […]
Administracija predsjednika Emmanua Macrona planira smanjiti francusku javnu potrošnju na najniži nivo od početka financijske krize sljedeće godine i smanjiti porez na najniži nivo još od 2010. godine kao dio strategije za preporod ekonomije i poboljšanje položaja zemolje u Evropi. Vladini izdaci će pasti na 53,9 posto u 2018. godini, a porezni prihodi će se […]

Na Exeter univerzitetu u Engleskoj, izvršni direktor Ayn Rand instituta, Yaron Brook, snažno i uvjerljivo odgovara na studentovo pitanje o sweatshopovima: “Zar mizerno plaćanje rada u sweatshop korporacijama u zemljama u razvoju od strane zapadnih zemalja nije izrabljivanje siromašnih radnika?”

Video: 

čitaj dalje

  Liberalni Forum - Dave Rubin: Zašto sam napustio ljevicu
Dave Rubin, voditelj političkog news talk showa na Youtubeu, “The Rubin Report”, nekoć je radio na popularnom ljevičarskom talk showu “The Young Turks”, ali ih je zbog svjetonazorskih razlika i neslaganja napustio. Rubin je shvatio da nije ljevičar ni ono što oni nazivaju “progresivac”, nego da je liberal u klasičnom smislu. U ovom je videu […]
Vlado Gotovac bio je, bez sumnje, najveći borac za slobodu među političarima moderne Republike Hrvatske. Bio je pjesnik, filozof, političar, autor i povrh svega sanjar. Sanjao je bolju Hrvatsku, društvo koje stvara i koje se raduje različitostima. Njegove su ideje tijekom života bile prenapredne za ovu zemlju pa je i u bivšoj Jugoslaviji i kasnije […]
<  1  2  3  4  5  6  7  8  9  10  11  >


contact@liberator.in
Liberator nije odgovoran za sadržaj na ovim stranicama koji je u vlasništvu njegovih autora.