<  1  2  3  4  5  6  7  8  9  10  11  12  >
  Liberalni Forum - Niall Ferguson: Privatizovanje školstva
Kolikom broju dobrovoljnih klubova i udruženja vi pripadate? Što se mene tiče, ima ih tri u Londonu, jedan u Oksfordu, jedan New Yorku i jedan u Kembridžu, Masačusecu. Ja sam žalosno neaktivan član, ali plaćam članarinu i koristim sportske dvorane, restorane i gostinjske sobe nekoliko puta godišnje. Redovno, mada nedovoljno, dajem prilog u dvije dobrotvorne […]
   - Pametni idioti
kargo kult u visokom obrazovanju   Znate li koji fakulteti izbacuju najgluplje studente? Ne, nisu ni ekonomija ni učiteljski, iako nije daleko od istine, zapravo je socijalni rad. I kao što vidimo, postoji snažna korelacija između ženske participacije na određenom fakultetu i niže relativne razine inteligencije studenata takvih fakulteta. Iako su žene u prosjeku jednako inteligentne […]
  Liberalni Forum - Ludwig von Mises: Ko treba biti gospodar?
Unutar bilo kojeg sistema podjele rada nužan je princip koordinacije djelatnosti različitih stručnjaka. Napori nekog stručnjaka bili bi besciljni i protivni svojoj svrsi ako se on ne bi podredio supremaciji javnosti. Razumije se, jedini je cilj proizvodnje služiti potrošačima. Unutar tržišnog društva motiv profita jest rukovodeći princip. Unutar vladine kontrole to je discipliniranje. Nema treće […]
  Tko je John Galt? - Hrvatska sve neoliberalnija
Istraživači iz zaklade Heritage prepoznali su odlučnost hrvatskih vlasti u neoliberalnim reformama, te je po najnovijem izvještaju stanja ekonomskih sloboda Hrvatska ponovno svrstana među 100 najliberalnijih ekonomija svijeta! A mislili ste da ljevičari pričaju u prazno kada govore o tržišnim talibanima i diktaturi kapitala! Eto vam sad. 95. mjesto je nekakav ‘napredak’ u odnosu na prošlu godinu, iako […]
U Karađorđevo doba (1804‐1813) doneseno je nekoliko zakona ustavnog karaktera. Ustavnim zakonima iz 1805., 1807., 1808. i 1811. godine organizovana je i učvršćivana državna vlast i njena podjela između ključnih predstavnika obnovljene srpske države . Sretenjski ustav iz 1835. godine treći je po redu srpski ustav u historiji, ali i prvi ustav moderne srpske države. […]

"Gospodin Verhofstadt je jutros rekao da ljudi žele više Evrope; oni to ne žele, ljudi žele manje Evrope. I mi to vidimo iznova svaki put kada ljudi izlaze na referendume i odbacuju aspekte članstva EU." Nigel Farage, Evropski parlament, Strazburg, 14. februar, 2017. Izvor: europarl YouTube kanal.

Video: 

čitaj dalje

Socijalizam ne funkcioniše zato što država može određivati tržišne vrijednosti.

Socijalizam ne funkcioniše zato što država može određivati tržišne vrijednosti
  Liberalni Forum - Kada je prekasno zaustaviti fašizam – prema Stefanu Zweigu
Tokom ljeta 1941. dok su novinski članci nagovještavali potonuće civilizacije u tamu, Stefan Zweig, austrijski emigrant i pisac, grozničavo je sastavio prvu verziju svojih memoara „Jučerašnji svijet“ („The World of Yesterday“). Njegova voljena Francuska godinu dana ranije pala je pred nacistima. Blic (nacističko bombardovanje Britanije tokom Bitke za Britaniju, prim. aut.) je dostigao vrhunac tokom […]

“Ono sa čime se suočavamo, kako to ja vidim, je izazov da se pomogne ljudima da shvate da mnogi od osnovnih principa kojima najbolji roditelji uče svoju djecu, ako su primijenjeni politički, bi vodili pravo u libertarijanizam.” Isječak iz lekcije Nathaniela Brandena o samopouzdanju i libertarijanizmu, na okupljanju Libertarijanske stranke Kalifornije, 2000. godine. Izvor: Libertarianism.org YouTube kanal.

Video: 

čitaj dalje

  Liberalni Forum - Victoria Curzon-Price: Uspon i pad velike države
Većina ljudi povezuje korijene države blagostanja s periodom nakon 1945. godine. No oni su zapravo bitno stariji. Njezini su začetnici Bismarck, Lloyd George i Leon Blum u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Francuskoj. U Velikoj Britaniji i Francuskoj prije Drugoga svjetskog rata, a u slučaju Njemačke čak prije Prvoga svjetskog rata. No stoji da su se […]
  Tržišno rešenje - Knjiga u prodaji
Autor: Slaviša Tasić
Sada se, pored knjižara, može naći i na sajtu izdavača, sa popustom.

  Tko je John Galt? - Slatki grijeh
“If you are not free to choose wrongly and irresponsibly, you are not free at all.” – Jacob Hornberger Kao što komunisti smatraju da je novac drugih ljudi njihova imovina, te da imaju pravo naređivati drugim ljudima kako da raspolažu svojom vlastitom zaradom, tako isto progresivci sebe smatraju nadležnima da odlučuju o tome kako će nedovoljno […]
   - Mirovine u Hrvatskoj su prevelike
samo podsjećam zašto nikakve demografske obnove neće biti   Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina je 30 godina. Vrijednost najniže mirovine za jednu godinu mirovinskog staža iznosi 59,71 kn. “Minimalna mirovina” onda iznosi 1.791,30 kuna po umirovljeniku.   Istodobno, minimalna neto plaća 2.620,8 kuna po zaposlenom. Ako pretpostavimo četveročlanu obitelj s dvije minimalno neto plaće to […]
  Tržišno rešenje - Šta je kapitalizam?
Autor: Slaviša Tasić
Knjiga je odštampana i naći će se u prodaji već tokom ove nedelje u Srbiji, a uskoro i Hrvatskoj, BiH i Crnoj Gori.

Iako nosi naslov "Šta je kapitalizam?" knjiga nije uvod u tržišnu ekonomiju već diskusija o prirodi kapitalizma -- šta kapitalizam konceptualno predstavlja, kako je istorijski nastao, na kakvim idejnim i političkim osnovama, kakve su njegove istorijske alternative i kako funkcioniše danas. Sve ovo je stalo na oko 200 strana. To znači da nije mnogo prostora posvećeno osnovama ekonomije ili politike već je akcenat na nekim zapostavljenim aspektima.

Ivan Janković u predgovoru kaže ovako:

"Knjiga Slaviše Tasića koja je pred nama podiže debatu na potpuno drugi nivo. Usudio bih se reći da ona nudi neke značajne inovacije u ovom žanru. Svakako najvažnija među njima je proširivanje analize sa standardnih tema liberalne ekonomije na probleme geneze i uslova same slobode pojedinca. Reč je o produbljivanju paradigme, kako bi rekli filozofi, dodavanjem istorijske dimenzije ekonomskoj analizi liberalizma i liberalnih ustanova. Njegova teza je jasna ali suprotna konvencionalnoj mudrosti među mnogim klasičnim liberalima: ključni institucionalni preduslov slobode nije mala i efikasna moderna država nego politička „anarhija“, ekstremna decentralizacija političkog poretka bez suverene vlasti na širokoj teritoriji. Tasić s pravom upire prstom u evropsku srednjovekovnu „anarhiju“, u tadašnji politički sistem bez sistema, skupinu lokalnih i teritorijalnih jedinica najrazličitijih vrsta, kao na pravi izvor zapadnih sloboda i objašnjenje zašto i kako je Zapad napredovao i stvorio modernu civilizaciju, dok su druge velike civilizacije, poput kineske, indijske ili islamske nazadovale i na kraju odumrle kao alternativa Zapadu.
...
Pošto je ovako postavio okvir za argument u korist slobode, Tasić nas dalje vodi kroz celokupni inventar ekonomske argumentacije za slobodno tržište koji je pisan jasno, bez suvišne retorike i ekspertskih mistifikacija, i sa stalnim referencama na moderne probleme, debate i kontroverze (kao i svim dobrim proizvodima ovog žanra liberalnog eseja). Stil je standardni, ne toliko nalik Fridmanu, Hazlitu i drugim majstorima klasicističke stilske svedenosti, već više Tomasu Soulu: svaka važnija teorijska poenta je propraćena istorijskim primerima i, vrlo često, modernom statistikom."


Evo jednog slučajnog uzorka iz glavnog teksta, strana 155:

"Preregulisana i prezaštićena tržišta rada mnogih zapadnoevropskih zemalja su uzrok njihove hronično visoke nezaposlenosti. Francuski zakon o radu dugačak je kao tri Biblije ali njegova suština svodi se na to da ograničava dobrovoljno dogovaranje o uslovima zaposlenja između poslodavaca i zaposlenih i onemogućava firme da otpuste suvišne radnike. To možda zvuči benigno, ali kada regulativa otežava poslodavcu da otpusti radnika, onda se firme mnogo teže odlučuju na zapošljavanje. Jedan francuski poslodavac uporedio je zapošljavanje radnika sa sklapanjem braka – dugoročni ugovor iz kojeg je veoma komplikovano izaći, uz obaveznu ulogu advokata i sudova. Za otpuštanje radnika potreban je dobar razlog koji se može dokazati na sudu. Nedavno je francuski radni sud vratio na posao finansijskog trgovca koji je neovlašćenim trgovanjem oštetio svog poslodavca Société Géneralé za 5 milijardi evra – jer je, prema radnom zakonodavstvu i proceni suda, trgovac ipak bio neopravdano otpušten. Banci je čak naloženo da radniku koji joj je napravio ogroman gubitak isplati pola miliona evra zaostalih plata i bonusa.

Zbog ovakvih politika su stope nezaposlenosti u Francuskoj ili Italiji redovno dvocifrene, dok u Španiji one prelaze 20%. U zemljama s liberalnijim radnim zakonodavstvom, bilo da se radi o SAD, Švajcarskoj, Češkoj ili Rusiji, nezaposlenost je niža i u normalnim vremenima iznosi u proseku blizu 5%. Stope nezaposlenosti ne zavise od nivoa razvijenosti zemlje, već dominantno od radnog zakonodavstva i stepena regulisanosti tržišta rada. I u tome, na snazi je paradoks plemenitih namera: što je tržište rada zaštićenije to veći broj ljudi ne može naći zaposlenje, a zaštita najjače pogađa radnike sa slabijim kvalifikacijama. U samim evropskim zemljama situacija je u decenijama pre rasta regulative bila mnogo bolja. Danas zvuči neverovatno da je Francuska stopa nezaposlenosti sve do početka 70-ih bila na nivou 2-3%, a slično je važilo i za druge evropske zemlje sada opterećene hroničnom nezaposlenošću."

Ima i lokalnih primera:

"Kada srpska država gazi vlasnička prava i ignoriše sopstvene zakonske procedure da bi ubrzala investicione projekte kao što je 2016. godine bio projekat „Beograd na vodi“, to bez obzira na moguću povoljnu estetsku dimenziju, priliv investicija ili učešće privatnog kapitala, nedvosmisleno predstavlja udaljavanje od ideala kapitalizma. Politike mimikrije modernog kapitalizma lako mogu biti njegova negacija."

Evo možda mojih omiljenih rečenica u knjizi, iz dela o alternativama kapitalizmu:

"Pravougaona arhitektura Novog Beograda je izraz racionalističkog prosvetiteljstva, po svojoj prirodi bliža socijalizmu u kojem i jeste nastala. Beogradski Stari grad je spontani, evolutivni fenomen, pojava pre nego projekat, bliži skromnijem i povučenijem prosvetiteljstvu i u duhu bliži kapitalizmu."

Cenu knjige ne znam, još uvek je nema na sajtu izdavača, ali ako posećujete knjižare narednih dana, potražite! 
Ludwiga von Misesa njegovo je istraživanje prirode i djelovanja socijalističkih i intervencionističkih sistema dovelo do zaključka da ne postoji prihvatljiva druga mogućnost koja bi mogla nadomjestiti ekonomiju slobodnog tržišta. Socijalističko centralističko planiranje značilo je kraj cjelokupne ekonomske racionalnosti time što je ukinulo privatno vlasništvo, tržišnu konkurenciju i cijene. Intervencionizam je, premda ne tako ekstreman u […]

Inspirativna priča o Hanku Reardenu kao što je nikada prije niste vidjeli. Pogledajte avanturu njegovog života u crtežima. Izvor: Atlas Society YouTube kanal.

Transkript:

Video: 

čitaj dalje

   - Socijalizam je za malograđane (2)
ljevičari o ljevičarima   od oznake do cca 20:15Filed under: društvo i odgovornost, ljevičarski kult smrti
   - Zabrinut sam za ministra Marića
onako   Pripremam (još) jedan post o tragikomediji vlade.hr, vrtim pomalo brojke u excelu, računam prosječno porezno opterećenje dohotka od nesamostalnog trada, kada ono… Ne znam jesam li ovdje lud ja ili Marić, ili je čovjek uložio jako mnogo formula u to da točno određene plaće budu oporezovane sa, ali ono baš 50%. Onako, lijepa […]
  Liberalni Forum - John Stuart Mill: Pitanje slobode
Čovječanstvo više dobija ako jedni dopuštaju drugima da žive onako kako se njima čini da je dobro, nego kad primorava svakog pojedinca živjeti onako kako se drugima čini da je dobro. Predmet je ove rasprave, kao što je navedeno u naslovu, utvrditi jedno vrlo jednostavno načelo, koje bi moralo apsolutno vladati u postupcima društva prema […]
  Tko je John Galt? - Kapitalizam nema alternativu
“There is no alternative way, so far discovered, of improving the lot of the ordinary people that can hold a candle to the productive activities that are unleashed by a free enterprise system.” – Milton Friedman Svjetska banka objavila je upravo ažurirani “Pink Sheet” koji prati kretanje cijena različitih dobara na svjetskom tržištu od 1960. godine do danas. […]
<  1  2  3  4  5  6  7  8  9  10  11  12  >


contact@liberator.in
Liberator nije odgovoran za sadržaj na ovim stranicama koji je u vlasništvu njegovih autora.