<  1  2  3  4  5  6  7  8  9  10  11  >
  Tko je John Galt? - Desni ljevičari
Danas je nedjelja, mnogima u Hrvatskoj neradni dan, ali ipak ne svima i baš to jako smeta domaćem kleru i sindikatima. Kao što je već vjerojatno poznato, nekoliko klerikalnih organizacija i sindikata pokrenulo je opet inicijativu za lobiranje državne zabrane rada nedjeljom, a ono što je pritom posebno žalosno i sramotno jest da je Crkva […]
  Liberalni Forum - Da ne zaboravimo, život u komunizmu je bio užasan
Piše: Danyel Pryor (CapX)   Prošlog novembra obilježeno je 100 godina od Oktobarske revolucije i početka katastrofalnog 69-godišnjeg eksperimenta Sovjetskog Saveza s komunizmom. Dok su strahote nacizma poznate, polovina mladih Britanaca starosti od 16 do 24 godine nikad nije čula za Lenjina, a kamoli za Holodomorski teror-glad. I iako eksplicitneČITAJ DALJE
Piše: Danijal Hadžović U Bosni i Hercegovini među narodima i ljudima nema sukoba. Ma koliko ovo na prvu nevjerovatno zvuči, zaista je tako. Ima tu dakako porodičnih istina i historija, unutarnjih netrpeljivosti, rezervisanosti prema drugim kolektivitetima, no sukobljavanja nema. Desi se možda jednom u godini dana da neki pijani klinacČITAJ DALJE

Gdje nestaje novac poreznih obveznika? „Crna knjiga trošenja javnog novca“ dokumentirat će sve slučajeve netransparentnog i neefikasnog trošenja novca poreznih obveznika poput dvostrukih farbanja tunela, kupnje novih automobila za političare ili gradnje mostova koji ne vode nigdje. Šutnjom pristajemo na ovakav način vođenja države i trošenja našeg novca. Podržite Lipu i Crnu knjigu!

Izvor: Udruga Lipa YouTube kanal.

Video: 
  Liberalni Forum - Šta je populizam i kako se liječi
Piše: Nikola Kužet Početkom novembra imao sam priliku i čast da učestvujem na Svjetskom forumu demokratije koji se održavao u Strazburu u organizaciji Savjeta Evrope. Tema foruma je bila: „Da li je populizam problem?“ Na ovom događaju sam učestvovao kao polaznik škole političkih studija Savjeta Evrope za 2017. godinu. UčešćeČITAJ DALJE
Mala i srednja preduzeća u BiH nisu dovoljno podržana kako bi se veći broj njih osnažio i počeo upošljavati veći broj ljudi. Privrednici iz malih i srednjih preduzeća često osjećaju da su prvi na meti kada je riječ o većim nametima, restrikcijama u poslovanju itd. Ulaganje u preduzetništvo je podržavanjeČITAJ DALJE
  Liberalni Forum - Treba li Republici Srspkoj BiH u NATO savezu? (snimak debate)
U ovkiru projekta “Jačanje slobode dijalogom”, u nedjelju, 19.11.2017., Liberalni forum je u Banjoj Luci održao javnu debatu na temu: “Treba li Republici Srpskoj Bosna i Hercegovina u NATO savezu”. Učesnici debate bili su Milko Grmuša, direktor političke akademije PDP-a i Velizar Antić, politolog. Nedavnim prijemom Crne Gore u NATO, BiH,ČITAJ DALJE
Kada je posljednji put pobjednik nekog televizijskog talent showa ostavio dugoročan trag  umjetničkoj kulturi? Ako ste ikad gledali televiziju u udarnom terminu, znat ćete da su u protekloj dekadi emisije kao što su ZMBT,  X Factor ili Pinkove zvijezde , fiksirale gledatelje. Također su omogućile započinjanje karijera  bezbrojnim pjevačima iČITAJ DALJE
  Liberalni Forum - Von Mises: Socijalizam je neizvediv sistem!
Piše: Ludwig von Mises (odlomak iz knjige “Liberalizam”) Ljudi obično smatraju da je socijalizam nepraktičan jer misle da ljudi nemaju moralne kvalitete koje zahtijeva socijalističko društvo. Postoji strah da pod socijalizmom većina ljudi nećr pokazivati ​​isti žar u obavljanju zadataka i poslova koji im se dodjeljuju, kao što ih svakodnevnoČITAJ DALJE
  Tko je John Galt? - Zaboravljeni genocid
“Until the Left, and all the institutions influenced by the Left, acknowledge how evil communism has been, we will continue to live in a morally confused world. In the meantime, all good people owe it to the victims of communism to learn what happened to them. Even worse than being murdered or enslaved is a […]
   - Što znači to da nam nedostaje radne snage?
Da će nam svima skupa rasti plaće? Povećati se zaposlenost?   Vidite, ovako vam je to nekako…   Kada poslodavac kaže da ne može naći radnika, on zapravo misli da ne može pronaći dodatnog radnika uz plaću koju trenutno plaća. On zapravo može naći radnika povećanjem plaća za obavljeni rad. (Ali mu to nije zgodno.) […]
‘Kad dođe deset sati navečer, u Gračanici kao da je svirala opšta opasnost. Nigdje nikoga. Dok drugdje tek izlaze, ovdje su već u krevetu, jer znaju da se moraju odmoriti za novi radni dan. I čini mi se da je oduvijek tako. Isto tako, morate znati i da će ovdjeČITAJ DALJE
Piše: Danijal Hadžović   Smrt fašizmu! Sloboda narodu! Ovim riječima otvoreno je prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBIH) 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu. Događaj koji obilježavamo kao Dan državnosti postavio je temelje modernoj državi Bosni i Hercegovini, ali također i konstitutivnim narodima kaoČITAJ DALJE
Piše: Branimir Perković (Liberal.hr) Crni petak (Black Friday) je relativno nedavna pojava u Hrvatskoj koja se proširila dosta brzo. Unatoč standardnim pričama dežurnih dušobrižnika „epidemija“ Crnog petka je zahvatila Hrvatsku, svima na korist. Riječ je o svojevrsnom blagdanu kapitalizma koji se održava svake godine četvrtog petka u mjesecu studenom, danČITAJ DALJE
Da jedan posto najbogatijih grabi sve više kriški pite u Americi  –  je već odavno poznato. Ovaj trend, iako za neke uznemirujuć, nije jedinstven u modernom dobu. Nova studija Timothyja Kohlera iz Washingtonskog državnog univerziteta i još 17 njegovih saradnika pokazala je d nejednakost raste posljednjih nekoliko hiljada godina, baremČITAJ DALJE
Estonija ostaje porezno najkonkurentnija zemlja svijeta. Estonija ima kombinaciju niskih, ravnih i jednakih poreza (flat tax). Američki Tax Foundation donosi Međunarodni indeks porezne konkurentnosti zemalja OECD-a. U TOP10 su čak 4 zemlje iz regije Jadran-Baltik-Crno More, što može biti nagrada za duboke porezne reforme. TOP10 porezno najkonkurentnijih zemalja čine Estonija, Novi Zeland,ČITAJ DALJE
  Liberalni Forum - Karl Marx bio je radikalni antisemit i rasist
Piše: Michael Ezra (The Philosopher's Magazine) U analizi nedavno objavljene knjige „Antisemitski mitovi: Historisjka i savremena antologija“ koju su uredili Marvin Perry i Frederick M. Schweitzer, David Hirsh je tvrdio da je riječ o “standardnom pogrešnom tumačenju” Marxa kada se kaže da je “Marx bio antisemit . “Time se slažeČITAJ DALJE
Piše: Mario Nakić (Liberal.hr)   Jedan od najčešćih mitova vezanih za Europsku uniju je onaj da Nijemci najviše ili čak jedini “profitiraju” od članstva, i to nauštrb drugih članica. Istina, Njemačka je profitirala ulaskom siromašnijih istočnoeuropskih zemalja u Uniju na tri načina: kroz lakši plasman svojih proizvoda u druge zemljeČITAJ DALJE
  Tržišno rešenje - Malo o Vijetnamu, SAD i Srbiji
Autor: Milan Ćirković
Nedavno sam slučajno naišao na interesantan pokazatelj u kojoj meri je slobodna trgovina (koju, kao što znamo, osporava horda idiota i na ekstremnoj levici i na ekstremnoj desnici) dobra stvar za odnose medju ljudima i može ako ne sprečiti ratove, kao što se Bastiat nadao, ono doprineti pomirenju i poštovanju među ljudima u posleratnom periodu. Pew poll je istraživao mišljenje o SAD u različitim zemljama sveta i među 50-tak država u kojima je istraživanje rađeno (Srbija nije među njima), najbolji rezultat, 84% povoljnih mišljenja o Americi, utvrđen je u... Vijetnamu.

Da nije u pitanju puka statistika govori i izuzetno prijateljski doček Trampa (a pre njega i Obame) u Hanoju, što su naglašavali i desničarski i levičarski mediji. Svi znamo za strahote Vijetnamskog rata, a da su one prisutne i danas govori vest koja se provukla na marginama samita o tome kako i dalje traje program pomoći žrtvama zloglasnog Agent Orange defolijanta. Znamo i da je Vijetnam, uprkos ogromnog uspona privatnog preduzetništva, i dalje komunistička jednopartijska država. Kako onda objasniti toliko proameričko raspoloženje Vijetnamaca?

Čini mi se da nema ozbiljne alternative „bastijatovskoj“ hipotezi da je ultimativni uzrok tome slobodna trgovina. SAD su najveći trgovinski partner Vijetnama i obim bilateralne trgovine se procenjuje na preko 25 milijardi dolara. Od „otvaranja“ početkom veka, ova vrednost je porasla više hiljada procenata, a američke investicije su prisutne u svim sektorima, sa efektima naročito vidljivim u malim i srednjim preduzećima. Ispostavlja se da je sloboda trgovine u ovom slučaju jača od politike, jer se taj proces odvijao uprkos višestrukim oznakama Vijetnama kao „netržišne ekonomije“ od strane američkog Kongresa. Ovaj ogromni obim trgovine nije mogao da ne ostavi pozitivne posledice po vijetnamsko društvo u celini, naročito kulturu. Procenat Vijetnamaca koji govore engleski je najveći u Aziji (među zemljama koje nisu bile britanske kolonije), iako je to u periodu rata i neposredno nakon njega predstavljalo ozbiljan rizik. Ovome pomaže i činjenica da je demografska struktura Vijetnama jako povoljna, sa velikim procentom mladih i životnim vekom koji se, kao posledica brzog porasta standarda, stalno uvećava. Kao što je jedan tamošnji novinar (zaposlen u državnom mediju, koji je i dalje pod partijskom kontrolom) rekao u razgovoru sa Zapadnim kolegama (parafraziram) „nema nikakvog razloga da vesti o SAD ne budu povoljno pokrivene. Rat je davna istorija. Mi smo okrenuti ka budućnosti.“

Naravno, dežurni srpski kafanski geopolitičari sigurno već imaju „u rukavu“ nekoliko teorija zavere, od kojih je valjda najsmislenija ona da je to posledica Trampove antikineske predizborne retorike. Da to ne može biti presudan faktor pokazuje činjenica da je proameričko raspoloženje bilo slično snažno u Vijetnamu u doba Obame, koji se nije isticao antikineskom retorikom. Takođe, ima drugih zemalja koje imaju tradicionalne sukobe sa Kinom i podozrenja prema njenom usponu, ali koje ne prati takvo proameričko raspoloženje kakvo vlada u Vijetnamu (npr. Japan, u kome 57% stanovništva ima pozitivno mišljenje o SAD u istom istraživanju, ili Indija, gde je analogna vrednost 49%). Pri čemu, uzgred budi rečeno, Vijetnam ima verovatno zaista najdugotrajniju realnu – za razliku od ponekih mitoloških – tradiciju „herojskog otpora“ (čitaj: pobedničkih ratova sa) raznim osvajačima, od Čin Ši Huang-tija, graditelja Velikog zida, preko dinastije Sung, Kublaj-kanovih Mongola, pa sve do Japanaca, Francuza, Amerikanaca, Crvenih Kmera i Maovih Kineza u 20. veku.

Sve ovo sadrži vrlo realne pouke za ovdašnje prilike. Nedavno je u poseti Srbiji bio Brajan Hojt Ji, pomoćnik zamenika državnog sekretara SAD, što je bio samo još jedan poziv ovdašnjim medijima i vaskolikom nacionalističkom (ali i komunističkom) bašibozuku da se izviče, iskrevelji i istovari, što u štampanom, što u elektronskom, što u internet formatu. Po ko zna koji put smo mogli da se uverimo da je sreća što Srbija nije u Pew-ovoj anketi – ne sumnjam da bismo bili na nivou islamskih zemalja, posebno Jordana, Sirije i palestinske Zapadne obale po nivou antiamerikanizma.

Međutim, primer Vijetnama bi trebalo da nam sugeriše i nešto drugo, naime da taj i takav notorni antiamerikanizam predstavlja samo posledicu nacional-socijalističkog i rusofilskog ispiranja mozga i ničeg više, odnosno ničeg što je utemeljeno u realnosti. Kada bi glavešine odlučile – kao što je vijetnamska partija imala mozga da uradi – da zaista nema razloga za „nepovoljno pokrivanje“ medijskih sadržaja vezanih za SAD, onda bismo se mogli nadati da bi se situacija u doglednom periodu unormalila. Kada bismo rešili da se, umesto patološke zaljubljenosti u mitsku prošlost, okrenemo malo više ka budućnosti, poput mladih Vijetnamaca, mnogi naši problemi bi postali rešivi. Zašto se to ne dešava, pravo je pitanje koje bi trebalo da bude postavljeno vlastodršcima. Nevolja je što se ni stav opozicije mnogo po tim pitanjima ne razlikuje.

Da rezimiram, srpski antiamerikanizam je maligna budalaština koja, naravno, nanosi najviše štete upravo Srbiji. Kakvi god da su navodni „razlozi i opravdanja“ za isti, svakako ne mogu biti ni približno sličnog reda veličine kao oni koje bi vijetnamski nacionalisti (ili komunisti) mogli pronaći. Ali, za razliku od obala Save i Morave, na obalama Mekonga ima daleko manje zlovolje i kalimerovski shvaćene "svetske nepravde". Kad su čak i komunisti u Vijetnamu bili u stanju da – zarad sopstvenih interesa, naravno, kao što i treba da bude – „okrenu ćurak naopačke“ i raduju se trgovini i saradnji sa SAD, te posetama američkih zvaničnika, činjenica da su srpska javnost i mediji pod udbaškom kontrolom onako monstruozno reagovali na prilično bezazlenu i rutinsku posetu g. Hojta Jia (ali i posete Zapadnih intelektualaca poput Herte Miler tu negde u isto vreme) govori da je ovdašnje mentalno i moralno stanje asimptotski blizu apsolutne nule. Da parafraziram legendarni naslov Česlava Miloša, i od zarobljenog uma postoji – zarobljeniji.
  Liberalni Forum - Što čuveni ekonomist Arthur Laffer preporučuje BiH vol. 2
“Ako oporezujete ljude koji rade, a plaćate one koji ne rade, nemojte se iznenaditi kad vidite da veliki broj ljudi ne radi”, rekao je čuveni američki ekonomist Arthur Laffer u razgovoru za televiziju Al Jazeera Balkans. Laffer je bio savjetnik mnogim vladama u svijetu, a poznat je po izumu Lafferove krivulje koja preporučuje “gornjuČITAJ DALJE
<  1  2  3  4  5  6  7  8  9  10  11  >


contact@liberator.in
Liberator nije odgovoran za sadržaj na ovim stranicama koji je u vlasništvu njegovih autora.