<  1  2  3  4  5  6  7  8  9  10  11  >
  Liberalni Forum - Razbijanje 4 uobičajena mita o kapitalizmu
Piše: James Davenport Jedna od najrazočaravajućih stvari s kojima se susrećem kao profesor jeste nedostatak razumijevanja koju većina studenata ima u pogledu kapitalizma. Jednostavna činjenica je, uprkos važnosti našeg svakodnevnog života, da relativno malo ljudi ima snažno shvatanje onoga što uzrokuje ekonomski rast i zašto su tržišta toliko važna zaČITAJ DALJE
Piše: Ha-Joon Chang Čak i u ovo naše doba, koje se, navodno, pokreće znanjem, odnos između visokog obrazovanja i prosperiteta nije direktno proporcionalan. Tu je posebno upečatljiv primjer Švicarske. Riječ je o zemlji koja spada u jednu od malog broja najbogatijih i najindustrijalizovanih zemalja svijeta, ali je, u isti mah,ČITAJ DALJE
Kolone radnika napuštaju BiH i prvih dana nove godine” naslov je iz jednih dnevnih novina koji nas je dočekao nakon novogodišnjeg slavlja. I sam sam se mogao uvjeriti u vjerodostojnost poruke, vidjevši kilometarske kolone na izlazu iz Bosne i Hercegovine prošlog petka.  Šta više reći? Kome se žaliti? Stotine, hiljadeČITAJ DALJE
Nakon uspješno provedene crowdfunding kampanje, Liberalni forum vas s ponosom obavještava da je djelo “Liberalizam” Ludwiga von Misesa prevedeno na jezike južnoslavenskih naroda te da privodimo kraju i posljednje aktivnosti neophodne za izdavanje ovog djela. Nakon prilično uspješne crowdfunding kampanje gdje su prijatelji liberalni misli pomogli prikupiti sredstva za izdavanje,ČITAJ DALJE
  Liberalni Forum - Kako je nastalo tursko ekonomsko čudo
Piše: Danijal Hadžović Posljednjih godina svjedočimo sve snažnijem utjecaju Turske na bosanskohercegovačko društvo, kao i jačanju političkih, ekonomskih i kulturnih veza između dvije zemlje. Uz to je primjetan i svojevrsni kult ličnosti koji se kod određenog sloja stanovništva pojavio prema bivšem turskom premijeru i sadašnjem predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoğanu. Turska seČITAJ DALJE
  Liberalni Forum - Završetak saradnje sa portalom Liberal.hr
U proteklih nekoliko mjeseci, Liberalni Forum je intenzivno radio na historijskom poduhvatu prevođenja i objavljivanja knjige Liberalizam, autora Ludwiga von Misesa. U taj projekt ušli smo iz najboljih namjera sa kolegom Mariom Nakićem sa portala Liberal.hr u nadi da ćemo zajedničkim snagama djelo ovog važnog liberalnog intelektualca i teoretičara prevestiČITAJ DALJE
  Liberalni Forum - Moderna BiH kao millenial država
Millennial je izraz koji označava generacije koje žive u doba brzih promjena, preciznije od kraja 80-ih do danas. Moderna BiH kakvu poznajemo od 21.11.1995. godine, nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, bila je u haosu i ruševinama te je uslijedio jedan bolan proces obnove i izgradnje. Ali danas, 23 godine kasnije, kadaČITAJ DALJE
  Liberalni Forum - Balkan kao bure baruta: “Zašto rat?”
Piše: Azur Delić Balkan je u percepciji Evropljana prostor sukobljenih plemena, „nehistorijskih naroda“, a u samopercepciji je prostor krvave prošlosti i neizvjesne budućnosti. Ono što je zajedničko i u jednoj i u drugoj percepciji jeste misao o ratu: Balkan se gleda kao bure baruta, a rat je obilježje ovih prostora.ČITAJ DALJE
  Liberalni Forum - Sloboda i kreativnost
Često se susrećemo floskulama tipa: „trebamo kreativne ljude“; „želim posao u kojem mogu da budem kreativan/na“ i slično. Pa šta je onda ta kreativnost? – Kreativnost je mentalni proces koji uključuje stvaranje novih ideja, pojmova, riješenja problema, pojmova ili novih poveznica između već postojećih ideja. Kada kreativnost sročimo u ovakvuČITAJ DALJE
Piše: Danijal Hadžović   „Ko s 19 nije socijalist, nema srca. Ko je s 30 i dalje socijalist, nema mozga“. Mnogi od nas prepoznat će se u ovoj rečenici čuvenog njemačkog kancelara i ujedinitelja Otta von Bismarcka. Dobro, barem u njenom prvom dijelu, a drugi će prije ostati trajan izvorČITAJ DALJE
  Liberalni Forum - To bi bio užasan svijet (bez kapitalizma)
Jeste li se ikada zapitali kako bi život izgledao bez kapitalizma? Pridružite se Fondaciji za američke studije na putovanju u alternativni univerzum – onaj u kojem kapitalizam više ne postoji. Mogli biste se prijatno iznenaditi onim što ćete tamo dočekati. ;  ČITAJ DALJE
  Tko je John Galt? - Starve the Beast!
“I am in favor of cutting taxes under any circumstances and for any excuse, for any reason, whenever it’s possible.” – Milton Friedman Nisam neki preveliki obožavatelj God Emperora, ali vjerojatno je riječ o najboljem američkom predsjedniku poslije Drugog svjetskog rata, i to ne samo najboljem po SAD, nego potencijalno najboljem i za Europu. Nakon […]
Iza Liberalnog foruma je jedna izuzetno uspješna i produktivna godina u kojoj smo, pored mnoštva realiziranih aktivnosti i projekata, objavili i nekoliko desetina autorskih tekstova, komentara, ali i prevoda iznimno kvalitetnih tekstova od stranih autora, među kojima neki od njih spadaju u najveće liberalne mislioce kako današnjice, tako i svihČITAJ DALJE
Netipični komunistički aparatčik Aleksandar Dubček pokrenuo je prije pedeset godina, 5. siječnja 1968., reforme koje je nazvao “socijalizmom s ljudskim licem”, koji će nekoliko mjeseci kasnije nemilosrdno skršiti sovjetski tenkovi. Taj 46-godišnji Slovak šarmantna osmijeha, suprotna namrgođenim licima svojih drugova, zamijenio je na čelu Komunističke partije Čehoslovačke (KSČ) dogmatskog AntoninaČITAJ DALJE

Sa završetkom 2017. godine, navršava se 10 godina od kako su gotovo neizgovorive riječi 'libertarijanizam', 'libertarijanac' i 'libertarijanci' polagano ušle u svakodnevni rječnik zemalja zapadnog Balkana.

Teaser thumbnail sadržaja: 

čitaj dalje

Autor: Jadranko Brkic
Sa završetkom 2017. godine, navršava se 10 godina od kako su gotovo neizgovorive riječi 'libertarijanizam', 'libertarijanac'  i 'libertarijanci' polagano ušle u svakodnevni rječnik zemalja zapadnog Balkana. Ron Paul LOVE revolucija, jedinstven politički fenomen koji je 2007 godine podsjetio ogroman broj Amerikanaca na zaboravljene korjene prosperiteta njihove zemlje i inspirisao ih na
  Liberalni Forum - Izazovi liberalizma u 21. stoljeću
Piše: Peter Boetke Da bi liberalizam bio realiziran, on prvo mora biti institucionaliziran. To znači da generalna struktura vlade mora biti na čelu konverzacije i da ta konverzacija treba biti potpomognuta posljedičnim rezoniranjem discipline političke ekonomije. Ono što smo naučili iz te discipline jest da se postižu veliki uspjesi specijalizacijomČITAJ DALJE
  Liberalni Forum - Ekonomska jednakost vs. ekonomska pravednost
Kad pričam studentima o nejednakosti, prva stvar koju ih pitam je da urade jedan misaoni eksperiment. Zamislite društvo u kojem, na primjer, najbogatijih 20% domaćinstava prosječno zarađuju 60,000$ u godini i 20% najsiromašnijih domaćinstava zarađuju u prosjeku 10.000$. Zamislite kako prosječno domaćinstvo u takvom društvu zarađuje 35.000$. Sada zamislite drugačijeČITAJ DALJE
  Tržišno rešenje - Bitcoin kao valuta?
Autor: Slaviša Tasić
Ovoliki uspon Bitcoina neobjašnjiv je za ekonomiste. Ne znam da li je to problem za bitcoin ili za ekonomiste, ali činjenica je da se uspeh bitcoina ne uklapa u postojeće ekonomske koncepte bar kada se radi o njemu kao valuti (blockchain kao tehnološka podloga je druga stvar). Možda su tinejdžeri koji su kupovali bitcoin 2010. i sada postali milioneri ispali pametniji od ekonomista, ali ja i dalje na vidim odgovor bitcoina na neka standardna konceptualna pitanja. Postoji apokrifna izjava pripisana nekom profesoru ekonomije: "OK, vidim da to radi u praksi -- ali čik da vidim da li radi u teoriji?" Ovo je nešto tog tipa.

O poreklu novca, od Aristotela nasuprot Platonu pa sve do danas, postoje dve teorije. Jedna je teorija robnog novca i po njoj je novac nastao kada su neke vredne stvari počele da se češće koriste u razmeni. Plemeniti metali, naročito srebro i zlato, najpogodniji za čuvanje, oblikovanje i seckanje tako su postali novac. Kada se kasnije pojavio papirni novac on je sve do prvih decenija 20. veka bio samo hartija od vrednosti koja donosiocu daje pravo na propisanu količinu zlata.

Druga teorija je kartalizam, po kojoj neku robu novcem ne čini njena unutrašnja vrednost ili robna podloga, već država onda kada odluči da tu robu prihvata za naplatu poreza. Zbog toga je prelaz na papirni novac tokom 20. veka bio tako bezbolan i papirne valute se danas bez problema prihvataju. Današnji papirni novac nije više sertifikat koji vam daje pravo na zlato, ali vrednost ima jer u krajnjoj liniji znate da njime uvek možete platiti državi za porez ili usluge.

Bitcoin se ne uklapa ni u jednu od ovih teorija. On nema imanentnu vrednost kao robni novac, niti se može koristiti za plaćanje državi. Jedini način za bitcoin da ima neku vrednost je da ga prihvataju druge privatne strane u transakcijama. To je potpuni novitet u istoriji novca, jer se po prvi put radi o privatnom dekretnom (proklamovanom ili fiat) novcu. Postojao je privatni novac sa robnom podlogom; postoji državni dekretni novac; ali nikad privatni dekretni novac.

Najveći problem sa bitcoinom kao valutom je nestabilnost. To što njegova vrednost vrtoglavo raste nikako nije argument u prilog njemu jer nestabilnost valute isključuje mogućnost smislenog ugovaranja u njoj. Pristalice bitcoina dobro znaju da je njegova ponuda automatski ograničena i to je čest argument u odbranu bitcoina kao valute i navodno u prilog njegove stabilnosti. Ja nisam siguran od ograničenost ponude igra tako veliku ulogu.

Prvo, iako je količina bitcoina ograničena, može se napraviti neograničeno mnogo kopija bitcoina ili boljih kripto valuta. Već sada postoji na hiljade njih. Šta ograničenost ponude bitcoina uopšte znači kada ima neograničeno mnogo alternativa?

Drugo, iako je ponuda ograničena, cenu novca, kao i svega drugog, određuju ponuda i tražnja. A tražnja je kao što vidimo veoma varijabilna. Tako na jednoj strani imamo kvaziograničenost ponude a na drugoj veliku neizvesnost tražnje. To sve ukazuje na ogromnu nestabilnost.

Kod klasičnih valuta, poput evra ili dinara, ponuda je ograničena politikom centralne banke. Mnogi će reći da to nije nikakva garancija, ali zapadne valute već 30 godina nemaju nikakvu inflaciju, a u proteklih desetak godina veći problem bila je deflacija. Tražnja - želja za držanjem novca - je kod državnih valuta takođe varijabilna, ali mnogo manje jer monopolski karakter ovih valuta i naplata poreza u njima garantuju njihovu upotrebu. I kod tradicionalnih valuta ne samo da je tražnja novca relativno stabilna, već u situacijama kada bude nestabilna fleksibilnost ponude novca postaje prednost a ne mana. Na primer, tražnja za švajcarskim francima je negde oko 2009. naglo porasla. Švajcarska centralna banka je na to reagovala ogromnim povećanjem ponude, tako da je franak sačuvao bazičnu stabilnost. Jeste ojačao ali u razumnoj meri - ne desetostruko ili stostruko kao što rade kriptovalute.

Zato ne vidim kako se oscilacije bitcoina mogu zaustaviti. Jasno je da kriptovalute imaju neku korisnost u transakcijama, makar to bilo i za ilegalne aktivnosti, ali kada je ponuda neograničena a tražnja neizvesna onda nema nikakvih smernica buduće vrednosti. Ne znam koliko se to čak i može nazvati balonom jer se uopšte nemamo na šta osloniti u proceni nekakve prave vrednosti -- nema nikakvog fundamentalnog razloga ni da cena bitcoina poraste na $19,000 niti da danas padne na $12,500. Jedina vrednost koja u teoriji ima smisla je nula ili vrlo blizu nule. 
  Tko je John Galt? - Keltsko-helenska divergencija
Financial Times nedavno je objavio vijest kako je Irskoj odobrena ranija otplata ostatka MMF-ovih kredita, dok se u istom tekstu spominje kako je Grčka u pregovorima o trećoj rundi bailout programa. Obje zemlje su bile prilično “nastradale” tijekom globalne recesije, pa su se potom masovno zaduživale, međutim, Grčkoj svi ti krediti nisu previše pomogli, te su […]
<  1  2  3  4  5  6  7  8  9  10  11  >


contact@liberator.in
Liberator nije odgovoran za sadržaj na ovim stranicama koji je u vlasništvu njegovih autora.